Sli?nosti i razlike europske i ameri?ke bioetike u odnosu na temeljna bioeti?ka na?ela

摘要

Unato? kritikama i slabostima, zbirka bioeti?kih na?ela - autonomija, pravednost, ne?kodljivost i dobro?instvo – do danas se odr?ala kao jedno od najsna?nijih upori?ta ameri?ke bioetike. Uz tradicionalne razloge ameri?ke sklonosti pragmatizmu, zna?ajan argument opstojnosti tzv. Georgetown mantre kriju se i u neumanjenom utjecaju knjige Na?ela biomedicinske etike Toma Beauchampa i Jamesa Childressa, od ?ije pojave 1970-ih autonomija, pravednost, ne?kodljivost i dobro?instvo ?ine standardno teorijsko i prakti?no polazi?te pobornika angloameri?kih vrijednosti u bioeti?koj debati. Otpor ili barem rezerviranost prema ameri?koj bioetici i njenim na?elima u pojedinim je europskim zemljama prisutna du?e vremena, kulminiraju?i prije nekoliko godina dono?enjem dokumenata The Barcelona Declaration Policy Proposal to the European Commission (1998.), kao i konkretnim prijedlogom europske ina?ice bioeti?kih na?ela: autonomija, dignitet, integritet, ranjivost (Rendtorff i Kemp, 2000.). Najnovija otkri?a radova i ideja Fritza Jahra otvaraju novo poglavlje europske bioeti?ke povijesti, ujedno nude?i nove mogu?nosti revizije njenih suvremenih bioeti?kih na?ela. Uvodni dio ?lanka donosi temeljne sli?nosti i razlike ameri?kog i europskog pristupa bioeti?kim na?elima. U nastavku ?e se nastojati izna?i teorijska polazi?ta europskih bioeti?kih na?ela u kontekstu osvrta na djelo Fritza Jahra kao mogu?e platforme na?ela europske bioetike.